Stoljećima se njezi i ritualima uljepšavanja davalo puno pažnje, a njihova vjerojatno najpoznatija pobornica, koja je slovila i kao jedna od najljepših žena, bila je Kleopatra. Ona je svoju kožu njegovala kupkama od mlijeka, ulja i aromatičnog cvijeća. U današnje vrijeme proizvodi za njegu kože nude se u toliko velikom izboru da se vrlo često počinjemo gubiti među svima njima, ili ih prečesto i olako mijenjamo. Osim što to i nije baš najbolje za našu kožu, često niti ne koristimo preparate koji pogoduju baš našem tipu kože. Najbitnije je znati u svom tom izboru koja njega pogoduje našem mikrobiomu kože jer ono igra ključnu ulogu u njenom izgledu. On je bitan faktor u homeostazi i učinkovitoj obnovi keratinizirane epiderme, kao i u održavanju zdravog hidrolipidnog površinskog sloja kože koji je zaslužan za sjaj i blistavost. Mikrobiom kože čini taj hidrolipidni sloj, i on predstavlja biosustav odnosno zajednicu trilijuna bakterija, virusa, gljivica i parazita zajedno s njihovim genomima.
Upravo ti mikroorganizmi čine idealnog saveznika vaše ljepote i zaslužni su za njenu mladolikost i blistavost. Ali, govoriti o mikrobiomu kože ne možemo bez da ne spomenemo i mikrobiom crijeva.
Mikrobiom općenito ima velik utjecaj na sposobnost prirodne regeneracije svih naših stanica u tijelu, pa tako i stanica kože. Koža ima sposobnost zacjeljivanja rana te zaštite od mehaničkih ili toplinskih oštećenja između ostalog. Poznato je da koža ima vrlo bitnu ulogu u imunitetu, ali je još poznatije da mikrobiom crijeva čini najbrojniju i ključnu mikrobiotu u reguliranju imuniteta. Zaslužan je osim za probavljanje i apsorpciju hranjivih sastojaka, i za mnoge druge funkcije kao što je reguliranje hormona, izlučivanje toksina, spavanje, raspoloženje, razmišljanje, reguliranje tjelesne težine… pa i zdravlje kože.
Svaki poremećaj u crijevima utječe kako na cijeli organizam, tako i na kožu, putem osi crijeva-koža. Vjeruje se da se neki mikroorganizmi crijevne mikrobiote mogu pronaći i u kožnoj, iako je ovo relativno novo područje znanstvenih istraživanja. Mikrobiom kože je dodatno izložen raznim vanjskim faktorima (UV zrake, topikalno nanošenje kozmetičkih sredstva koja nisu povoljna za mikrobiom, manjak hranjivih elemenata za mikroorganizme itd.) pa je koža relativno nepovoljnija sredina za rast bakterija.
Ono što istraživanja ipak sve više potvrđuju je da disbioza ili neravnoteža dobrih bakterija u odnosu na patogene u crijevnom mikrobiomu može dovesti do upalnih procesa i na koži. Rozaceja, dermatitis, akne i psorijaza su samo neki od njih. No, na mikrobiom kože svakako utječu i vanjski faktori koje smo već spomenuli, a može se mijenjati i ovisno o genetici, starosnoj dobi, načinu života, vegetaciji, čistoći zraka ili izmjeni godišnjih doba.
Mikrobiom kože čini kožnu floru
Mikroorganizmi koji su sastavni dio mikrobioma kože nalaze se na površini i u njenim dubljim slojevima ispod epiderme te zajedno čine kožnu floru. Što je bogatiji i raznolikiji mikrobiom, bolja je kožna barijera. Svojim inteligentnim sustavom donosi odluke o tome što je dopušteno ući u kožu, a što je potrebno blokirati. Mikroflora jača zaštitni kiseli hidrolipidni film kojeg čine mliječna kiselina i različite aminokiseline iz znoja, te slobodne masne kiseline iz lipida koji povezuju stanice u rožnatom sloju epiderme.
Mikrobiom kože ustvari čini savršen simbiotski odnos sa kožom kada je u ravnoteži. Hrani se proteinima iz mrtvih stanica kože, lipidima iz sebuma i mineralima iz znoja, a zauzvrat daje blistavost i sjaj kože, bolje zadržavanje vlage (hidrataciju) i podržava procese potrebne za održavanje elastičnosti i zdravlja kože.
Danas znanstveni istraživači procjenjuju kako više od 10 000 vrsta mikroba zauzima ljudski ekosustav, zvuči gotovo ne moguće ih sve znati i pobrojati. Ipak, uzevši u obzir neku osnovnu podjelu može se reći da mikroorganizmi mogu biti rezidentni (stalno obitavaju na koži i stječemo ih rođenjem) ili tranzitorni (povremeno obitavaju). Osim toga, mikrobiom kože se može mijenjati kroz različite periode života ili kroz određene životne situacije koje su uvjetovane stresom, klimatskim uvjetima i slično, a razlikuje se i od osobe do osobe. I različiti dijelovi kože imaju različit profil mikroba pa je tako flora kože na licu drugačija od one na pazuhu ili nogama i rukama. Podjela mikrobioma po lokacijama na koži grupira se na vlažna, suha ili masna područja. U predjelu čela, leđa i područja koja su više masnija mogu se pronaći mikroorganizmi Cutibacterium spp., Malassezia spp. i Corynebacterium spp. U predjelu pazuha, prepona, pupka i drugih vlažnih područja obitavaju Corynebacterium spp., Staphylococcus spp., Streptococcus spp. i Pseudomonas. Suha područja kože najčešće nastanjuju Actinobacteria, Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes, uz Cyanobacterie i velik broj G-bakterija.
Što se događa kada nastupi disbioza mikrobioma kože
Treba znati kako bazalni sloj epiderme stalno vrši diobu stanicu osiguravajući na taj način neprestanu regeneraciju i oporavak kože. Mi u Matinati uvijek zagovaramo prirodne mehanizme osnaživanja i regeneracije kože. Međutim, kada je prirodna barijera kože narušena, dolazi do disbioze. Postaje sklona bolestima i oštećenjima te su ugrožene sve njene zaštite funkcije. Problem kod današnjeg modernog načina života je to što raznolikost mikrobioma postaje sve siromašnija pa se ono teže bori s patogenim bakterijama. Dolazi do porasta pH kože prema alkalnom stanju, ona gubi lipidni sloj i postaje suha.
Do disbioze mikrobioma kože dolazi radi česte primjene previše lužnatih sapuna kao i ostalih kozmetičkih preparata sintetičkih sastojaka (SLS, SLES sastojci, konzervansi i slično), agresivnih sredstava za čišćenje, umjetnih mirisa, osvježivača prostora i zagađenog zraka, pesticida i herbicida koji se mogu naći u hrani, manjka boravka u prirodi i nedostatka kontakta s tlom i biljkama odnosno s mikrobiomom zemlje.
Posljedice su vrlo često, osim kroničnih upalnih stanja na koži (suhoća, prekomjerna proizvodnja sebuma, crvenilo), ubrzanje znakova starenja kože kao što je gubitak elastičnosti, pigmentacijske mrlje i bore.
Koju kozmetiku mikrobiom kože voli?
Zasigurno ste već čitajući ovaj tekst došli do zaključka da je ponekad manje više, da ne trebate često mijenjati kozmetičke proizvode, koristiti desetke proizvoda slične namjene i ono najbitnije, da trebate nježno pristupati njezi svoje kože, osluškivati ju i hraniti samo pažljivo biranim prirodnim organskim sastojcima.
Pri tome svakako izbjegavajte proizvode koji sadrže mineralna ulja, sintetičke konzervanse, parabene, punila, štetne sulfate, surfaktante, umjetne boje i mirise. Umjesto toga birajte hladno prešana biljna ulja koja su kompatibilna s kožnom barijerom i međustaničnim lipidima, te bogata antioksidansima - idealnim saveznicima za zaštitu slobodnih radikala.
Matinata u svom sastavu koristi pažljivo birane prirodne sastojke koji podupiru funkcije kožne barijere te su biokompatibilni s bilo kojim tipom kože, pružajući istovremeno hidrataciju i sprječavajući prekomjerno lučenje masnoće. Potrebno je samo znati koji ste tip kože i na koji način koristiti proizvode. Među uljima bogatim višestruko nezasićenim omega-3-5-6-7-9 masnim kiselinama, karotenoidima i transretinoičnom kiselinom, pronaći ćete ulje chia sjemenki, sjemenki lubenice, maline, grožđa ili lubenice, suncokretovo ulje, divlje ruže, marakuje i mnoga druga. Sve o uljima koja koristimo u Matinata proizvodima i dobra su za kožnu floru te kako ona mijenjaju kože na bolje pisali smo u prethodnim člancima.
Među prirodnim antioksidansima koje koristimo nalaze se mnogi vitamini, zeleni čaj, aloe vera, ekstrakt kaktusa, ulje sjemenki nara, pasjeg trna… Također, sastojke poput gotu kole, koenzima Q10, Ectoin®, Glycoin® te onih koji su postbiotskih karakteristika poput hijaluronske kiseline ili ceramida – vaš mikrobiom kože će voljeti. Sve te sastojke možete pronaći u Matinata Discovery setu koji se sastoji od pet osnovnih proizvoda dostatnih za potpunu njegu bilo kojeg tipa kože.
Pravilno čišćenje kože koje uključuje uklanjanje šminke i čišćenje lica blagim srestvom svaku večer prije spavanja, izbjegavanje umivanja (i tuširanja) vrućom vodom, kao i grubog trljanja ručnikom (radije nježno tapkajte) svakako će voljeti vaš mikrobiom kože. A bit će i dio nježnog rituala opuštanja u vašoj skincare rutini.
Mikrobiom kože voli i ovu „hranu“
Poznato je da na mikrobiom crijeva povoljno utječe unos postbiotika, polifenola i fermentiranih proizvoda (kimchi, kombucha, kefir, soja sos, miso pasta), što će se naravno pozitivno očitovati i na koži. Dostatna količina sna, ispravna hidratacija, što više vremena provedenog u prirodi, redovito vježbanje (i znojenje koje hrani mikrobiom kože), te odjeća od prirodnih materijala samo su neki od pozitivnih utjecaja na mikrobiom kože.
Nije teško zaključiti kako lijepa, zdrava, njegovanja i blistava koža dolazi iznutra, a svakako ju treba paziti i kod njege izvana. Pri tome samo primjenjujte kozmetiku, te rutine i rituale koji su prijateljski prema vašem mikrobiomu kože i imat ćete idealnog saveznika vaše ljepote.